ZAGREB, 17. lipnja 2013. - Seminar na temu "Europski trendovi u području procjene učinaka propisa i razvoj politika Europske unije" održao se u petak, 14. lipnja 2013. u hotelu Esplanade u Zagrebu, u organizaciji Ureda za zakonodavstvo i SIGMA-e.
Na ovaj način predstavljena je dobra praksa zemalja članica Europske unije o korištenju alata procjene učinaka propisa prilikom pripreme dokumenata potrebnih za sudjelovanje nacionalnih predstavnika za rad u radnim skupinama i odborima Vijeća Europske unije. Tijekom seminara bilo je riječi o iskustvima nekoliko zemalja članica Europske unije na koji način procjena učinaka propisa može biti od koristi prilikom pripreme pripreme stajališta Republike Hrvatske u radnim skupinama i odborima Vijeća Europske unije. Seminar je bio namijenjen EU koordinatorima, to jest zamjenicima EU koordinatora odnosno rukovodećim državnim službenicima koji prate i sudjeluju u radu radnih skupina i odbora Vijeća Europske unije u statusu aktivnih promatrača u razdoblju do ulaska u punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europsku uniju, a potom i kao aktivnih sudionika rada Vijeća Europske unije.
Seminar su zajednički otvorili ravnateljica Ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić i savjetnik SIGMA-e Edward Donelan. U uvodnom otvaranju ravnateljica Pogarčić Republika istaknula je da će državna uprava sa punopravnim članstvom u Europskoj uniji, sudjelovati u stvaranju zakonodavstva Europske unije, a time i novih standarda u zajedničkim europskim politikama. Sposobnost pripreme stajališta Republike Hrvatske bit će izrazito bitno i na tom tragu, Ured za zakonodavstvo prepoznao je dobru praksu upotrebe procjene učinaka propisa na ovome polju, u suradnji sa SIGMA-om, organizirao seminar za državne službenike da nešto više saznaju o procjeni učinaka propisa i dobroj praksi zemalja članica Europske unije. Ured za zakonodavstvo predstavlja centralnu koordinativnu točku za proces "pametnog" zakonodavstva u Vladi Republike Hrvatske. Koncept "pametnog" zakonodavstva temelji se na konsolidaciji, kodifikaciji i pojednostavljivanju postojećeg zakonodavstva, ali i poboljšanju kvalitete novog zakonodavstva procjenjujući gospodarske, socijalne učinke i učinke na zaštitu okoliša. Cilj "pametnog" zakonodavstva je izraditi i provoditi visoko kvalitetno zakonodavstvo koje se temelji na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, čija izrada i provedba prati stvaranje europskih javnih politika od početka stvaranja zakonodavstva do njegove revizije. Metodologija procjene učinaka propisa najprikladniji je način za stvaranje kvalitetnijeg zakonodavstva. Stoga strateško usmjerenje "pametnog" zakonodavstva ima ulogu razvoja i upotrebe procjene učinaka propisa za poboljšanje kvalitete zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, budući da europsko zakonodavstvo ujedno postaje i naše zakonodavstvo.
Načelnica sektora za koordinaciju europskih poslova u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Maja Bakran Marchich uvodno je dala pregled hrvatskog puta pregovaranja sa Europskom komisijom za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Istaknula je kako će državni službenici morati u kratkom roku svladati proceduru u tijelima Europske unije te jasno prezentirati stajalište Republike Hrvatske u predmetnim pitanjima. Osim toga, bit će bitno tražiti suradnike i povezivati se sa drugim članicama Europske unije u artikuliranju zajedničkih stavova europskim tijelima.
Ana Maria Dobre, savjetnica iz Rumunjske prenijela je iskustvo Rumunjske u korištenju procjene učinaka propisa na razini Europske unije. Istaknula je "legalistički" mentalitet svoje zemlje u smislu da je svako područje normirano te da se za svako provođenje mjere isključivo pristupa tako što se uređuje zakonodavnim aktom. U razdoblju pristupanja Rumunjske Europskoj uniji usvojen je cijeli niz zakonodavnih akata ne razmišljajući o učincima tih akata na građane i poslovnu zajednicu. Kao odgovor na taj nedostatak, pristupilo se izradi procjene učinaka propisa na poglavlja pregovora kako bi se dobio okvirna korist i trošak usklađivanja rumunjskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije. Uz to, pristupilo se mjerenju administrativnih troškova i smanjenja administrativnih prepreka uz korištenje standardnog troškovnog modela te se na taj način poboljšao odnos državne prave i poslovne zajednice. Zaključno, Rumunjska još uvijek procjenu učinaka propisa shvaća više kao novu obvezu administracije.
Savjetnica iz Ujedinjenog Kraljevstva Kate Starkey dala je pregled upotrebe procjene učinaka propisa u okviru nastojanja britanske vlade da smanji ukupno zakonodavstvo i regulatorno opterećenje za poslovnu zajednicu. Procjena učinaka propisa razvija se u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1980-tih godina, a uz primjenu ovog alata mijenjao se i pristup državne uprave prema javnim politikama na način da se ovaj alat obvezno koristi prilikom svake promjene smjera javnih politika. Počevši od 2010. postoji nekoliko aktivnosti visokog profila kojima je u središtu pozornosti deregulacija i poboljšanje kvalitete propisa:
‘Jedan unutra, dva van’: za svaku novu regulativu, dvostruki trošak, odnosno opterećenja moraju se ukloniti iz postojećih regulativa. Izazov smanjenja birokracije ( engl. 'Red Tape Challenge'): pristup savjetovanja s javnošću u sklopu kojega se traži od poslovnih subjekata i drugih organizacija da daju svoje mišljenje vezano za uklanjanje nekog od postojećih propisa.Revizija primjene: pristup u kojem je implementacija u središtu interesa, a koja analizira sektor po sektor i prati kako se primjenjuju propisi.Alternative zakonodavstvu: ozbiljno razmotriti opcije kao što su: ne poduzimati ništa, povećavanje stupnja obrazovanja i informiranje; samoregulacija, ekonomski instrumenti, ili inicijative za promjene u ponašanju trebaju se uzeti u obzir prije nego što formalno uvede neki propis.Smanjenje propisa za male poduzetnike: Od 2011. britanska vlada je "zamrzla" sve nove propise koje utječu na tvrtke s manje od deset zaposlenih. Ovo će politika biti na snazi sve do 2015., a usmjerena je na pomaganje rasta najmanjih poduzeća u zemlji.Smanjenje troškova EU propisa: Velika Britanija je fokusirana na razne inicijative na razini EU kao što su: procjena učinka propisa koje se rade na razini EU; godišnji obračun neto troškova za poduzetnike nastali uslijed EU prijedloga i dr.
‘Jedan unutra, dva van’: za svaku novu regulativu, dvostruki trošak, odnosno opterećenja moraju se ukloniti iz postojećih regulativa.
Izazov smanjenja birokracije ( engl. 'Red Tape Challenge'): pristup savjetovanja s javnošću u sklopu kojega se traži od poslovnih subjekata i drugih organizacija da daju svoje mišljenje vezano za uklanjanje nekog od postojećih propisa.
Revizija primjene: pristup u kojem je implementacija u središtu interesa, a koja analizira sektor po sektor i prati kako se primjenjuju propisi.
Alternative zakonodavstvu: ozbiljno razmotriti opcije kao što su: ne poduzimati ništa, povećavanje stupnja obrazovanja i informiranje; samoregulacija, ekonomski instrumenti, ili inicijative za promjene u ponašanju trebaju se uzeti u obzir prije nego što formalno uvede neki propis.
Smanjenje propisa za male poduzetnike: Od 2011. britanska vlada je "zamrzla" sve nove propise koje utječu na tvrtke s manje od deset zaposlenih. Ovo će politika biti na snazi sve do 2015., a usmjerena je na pomaganje rasta najmanjih poduzeća u zemlji.
Smanjenje troškova EU propisa: Velika Britanija je fokusirana na razne inicijative na razini EU kao što su: procjena učinka propisa koje se rade na razini EU; godišnji obračun neto troškova za poduzetnike nastali uslijed EU prijedloga i dr.
Powerpoint prezentacija kao i dodatni materijal dostupni su na stranicama Ureda za zakonodavstvo u rubrici "SIGMA seminar"
Savjetnik Lorenzo Allio dao je pregled upotrebe procjene učinaka propisa na razini Europske komisije. Posljednji razvoj procjene učinaka propisa odnosi se na agendu "Smart Regulation" tj. "pametno zakonodavstvo" koje povezuje stvaranje javnih politika i procjenu učinaka propisa tako da uzima u obzir exante analizu učinaka, ali i expost analizu učinaka odnosno analizira provedbu propisa. Europska komisija kontinuirano unapređuje alate za analizu propisa i pojednostavljivanje administrativnih procedura što je u okviru novog program "Regulatory fitness checks". Europska komisija razvija postupak procjene učinaka propisa od 2002. godine i u dosadašnjem razdoblju fokus je bio na analizi učinaka propisa, dok se u budućem razdoblju naglasak stavlja korištenje procjene učinaka propisa u procesu odlučivanja u drugim tijelima Europske unije, poput Vijeća Europske unije, do stavljanja naglaska na upotrebu procjene učinaka propisa na razini zemalja članica.
Savjetnica Katarina Staronova dala je prikaz razvoja procjene učinaka propisa u zemljama srednje i istočne Europe. U kraćem pregledu naglašeno je da se procjena učinaka propisa usvajala u zakonodavni postupka prije nego je razvijena politika pametnog zakonodavstva. Tako su Mađarska i Estonija uvele ovaj postupka 1994. i 1999. godine, a iza njih Češka i Slovačka. Ove zemlje karakterizira dva vala institucionalizacije procjene učinaka propisa. Prvi val dogodio se početkom 2000. godine, dok je drugi val modernizacije i nove institucionalizacije krenuo 2010. godine.
Pisane vijesti
