ZAGREB, 27. rujna 2013. - Transparentnost pri radu zakonodavnih institucija kroz javni dijalog jedan je od ključnih uvjeta za razvoj suvremenog društva. Takav je dijalog neophodan za stvaranje stabilne poslovne klime pogodne za ulaganja, istaknuto je na seminaru „Partnerstvo zakonodavne i poslovne zajednice u postupku donošenja zakona – iskustva SAD-a“ održanom 27. rujna u vijećnici HGK u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Hrvatske gospodarske komore i Američkog veleposlanstva u RH.
Hrvatska se poslovna zajednica na seminaru mogla upoznati s pozitivnim američkim iskustvima na tom području, dobrim i lošim hrvatskim iskustvima pri donošenju zakona kao i radom Ureda za zakonodavstvo Vlade RH te primjenom Zakona o procjeni učinaka propisa.
„Transparentnost u donošenju propisa ključno je u stvaranju dobre poslovne klime, želja nam je i da američke kompanije budu što aktivnije u Hrvatskoj“, istaknuo je Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj dodavši kako samo profitabilne investicije privatnog sektora mogu dovesti do prosperiteta jer država nije ta koja će generirati bogatstvo. Prije donošenja propisa obvezno je provesti i konzultacije, a Hrvatska je usvojila zakon te pravnu stečevinu EU prema kojoj treba tražiti prethodno mišljenje kod zakonskih prijedloga. „Potencijalnim investitorima Hrvatska treba slati pozitivne signale i analizirati kakve će učinke imati promjena određenog zakona“, kazao je veleposlanik Merten.
Iskustva SAD-a na području javnog dijaloga zakonodavca s poslovnom zajednicom predstavio je Mark Tallarico, viši savjetnik pri Uredu za zakonodavstvo američkog Ministarstva trgovine. „Za nas je najvažnija otvorenost Vlade te njezina transparentnost, a namjera je građanima omogućiti stjecanje povjerenja u Vladino djelovanje. Građani moraju imati mogućnost pristupa informacijama te sudjelovanja u donošenju odluka“, kazao je Tallarico dodavši kako je donošenje zakona složen proces. Zakonodavna vlast donosi zakone koje potpisuje predsjednik, a sudbena vlast ih provodi. Zakoni se donose na temelju odluka ministarstava i neovisnih agencija. Proces se temelji na Zakonu o upravnom postupku. Javnost mora imati mogućnost komentirati to što se donosi, a svi propisi su na uvidu javnosti. Javna rasprava o zakonu traje 60 dana, a može se proširiti i na 180 dana ako javnost želi komentirati. Konačna verzija zakona treba sadržavati i određene elemente komentara, a javnosti se mora objasniti zašto nisu usvojeni alternativni prijedlozi. Sve zakonske procese moguće je osporiti na sudu. Proces mora biti transparentan i svima se objasniti. Postoje i savjetodavna vijeća koja omogućuju savjetodavne usluge ministarstvima. Također i građani mogu biti članovi tih vijeća te davati prijedloge. Savjetodavna vijeća ne donose odluke već daju preporuke. Ministarstva mogu poticati javnost da sudjeluje na sastancima, kazao je Tallarico napomenuvši važnost lobiranja kod određenih zakona. Dijalog je važan jer Vlada tako komunicira s javnošću, a javnost ju na taj način kontrolira i sprječava u prevelikim ovlastima. Time se više čuje stručno mišljenje privatnog sektora, a sudjelovanje javnosti omogućuje to da se stječe veće povjerenje u ono što radi Vlada, kazao je Tallarico.
U panel raspravi kojoj je moderator bila Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Dalibor Valinčić iz Wolf Theissa, član Američke gospodarske komore istaknuo je kako je proces konzultacije, koji je formaliziran te postoje procedure, izuzetno bitan u SAD. Razvijen je i uslužni sektor za konzultacije. Svi su zakoni, osim pojedinih u vezi sigurnosti u postupku konzultacije te svi sudionici poslovne zajednice tome pristupaju vrlo ozbiljno, kazao je Valinčić.
Zdenka Pogarčić, ravnateljica hrvatskog Ureda za zakonodavstvo istaknula je kako je Ured stručna služba Vlade RH te iznosi stavove o prijedlozima zakonskih propisa. „Donošenje zakona koji će urediti određeno pitanje uz što manje troškova te time postići učinke, dio je alata pametnog zakonodavstva. Od važnosti je i javno savjetovanje, otklanjanje administrativnih barijera, a također i kvalitetno jačanje kapaciteta“, kazala je Pogarčić napomenuvši kako je u provedbi Zakona o procjeni učinaka propisa provedeno 14 postupaka, a do kraja godine bit će 20 procjena učinaka propisa zakona. Potrebno je vježbati se komunicirati, pratiti sve korake u vezi zakonskih promjena te osobito davati važnost edukaciji.
Savjetnica predsjednika HGK za gospodarski sustav i odnose s državnim tijelima i drugim institucijama Jasna Borić, istaknula je kako HGK u višegodišnjoj praksi ima razvijen sustav komunikacije sa svojim članicama te izravno komunicira s ministarstvima što je od posebne važnosti. Članice Komore djeluju kroz 55 strukovna udruženja, 35 zajednica te više od 180 grupacija te tim putem sudjeluju u raspravi. Problem je u tome što na kraju procesa nemamo priliku vidjeti konačnu verziju zakona već tek kad zakon dođe u Hrvatski sabor na raspravu i usvajanje, kazala je Borić dodavši kako se stoga daje naglasak na prethodne faze kako bi se utjecalo na konačna rješenja. U procesu usklađivanja sa zakonodavstvom EU pojedini su zakoni usvajani po hitnom postupku što je onemogućavalo prethodno upoznavanje i utjecaj poslovne zajednice, kazala je Borić dodavši važnost članstva Komore i njezinih udruženja u europskim udruženjima.
HGK nastoji da stajališta budu objektivizirana, da govore o suštini problema i nose kvalitetu na temelju rasprave naših članica te time utječu na poboljšanje zakonskih rješenja, kazala je Borić.
Tekst je preuzet sa www.hgk.hr
Pisane vijesti
