Saborski klubovi poduprli su uspostavu novog sustava procjene učinka propisa. Naglasili su kako je njime predviđena veća uključenost poslovne zajednice i civilnog sektora u proces donošenja propisa, a što će omogućiti kvalitetnije propise i njihovu bolju provedbu.
U raspravi o prijedlogu zakona o procjeni učinaka propisa
Tanja Vrbat (SDP) rekla je kako poslovna zajednica do sada nije bila dovoljno uključena u proces donošenja propisa. Izrazila je nadu da će novi sustav, koji omogućava veću uključenost građana, zaživjeti u praksi i na taj način onemogućiti dosadašnje stanje.
Dosad je postojala mogućnost
lova u mutnom, odnosno premalo se vodilo o računa o učinku propisa na život građana koji su se u propisima slabo snalazili, a nova metodologija i kvalitetnija provedba trebala bi onemogućiti takvu kampanjsku i aljkavu praksu u kojoj je bilo previše ad hoc rješenja i prevelik broj zakona u hitnom postupku, rekla je.
I
Emil Tomljanović (HDZ) naglašava kako poslovna i civilna zajednica do sada nisu bili dovoljno uključeni u proces procjene učinka propisa, a postojeći sustav, kako je rekao, nije bio koherentan i dosljedan.
Damir Kajin (IDS) smatra pak da se ne treba očekivati ništa jer, kako je rekao, taj zakon možda može funkcionirati u Danskoj, Velikoj Britaniji i Kanadi, ali ne i u Hrvatskoj. Razlog je taj, rekao je, što Hrvatska godišnje donosi oko 400 novih zakona, a navedene zemlje 40-ak.
Prema pročišćenom dnevnom redu za ovotjedno zasjedanje, Vlada predlaže 22 zakona, oporba 20-ak, a tomu treba dodati i 30-ak izvješća, upozorava Kajin ocjenjujući kako to pokazuje da novi zakon neće funkcionirati, a i
bezobrazno će koštati.
Postupak procjene učinaka propisa temelji se na šest koraka - prethodna analiza stanja, sudjelovanje javnosti, pribavljanje mišljenja za područja gospodarstva, socijalne skrbi i zaštite okoliša, izrada propisa s prijedlogom iskaza, te upućivanje tih dokumenata vladinom Uredu za zakonodavstvo.
Prema zakonu, koji je usklađen sa zakonodavstvom EU-a, postupak procjene učinaka propisa počeo bi analizom postojećeg stanja koje se namjerava urediti propisom, uključujući rezultate praćenja provedbe propisa.
Slijedilo bi utvrđivanje ciljeva koji se propisom nastoje postići te izrada najmanje dvaju prijedloga mogućih normativnih rješenja koji mogu dovesti do zadanih ciljeva, kao i utvrđivanje najvažnijih pozitivnih i negativnih učinaka, osobito onih na gospodarstvo, financije, socijalnu skrb, zaštitu okoliša, te za svako normativno rješenje.
Postupak procjene učinaka propisa završio bi okvirnom procjenom očekivnog fiskalnog učinka na državni proračun.
Kao tijela mjerodavna za procjenu učinaka propisa navode se Vladin Ured za zakonodavstvo, stručni nositelji izrade popisa te mjerodavna tijela, a kao dokumente procjene učinaka propisa zakon predviđa Strategiju i Akcijski plan procjene učinaka propisa te Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa Republike Hrvatske.
Na prijedlog svoga Ureda za zakonodavstvo, Vlada bi donosila Godišnji plan normativnih aktivnosti. Zakon bi na snagu stupio 1. siječnja 2012.
Izvor: www.hrt.hr, 12. srpanj 2011.
Vijesti iz medija
