Izvješće obuhvaća analizu provedbe procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju, a zaključno donosi nedostatke sustava i preporuke za jačanje procjene učinaka propisa u budućem razdoblju.
Ovo Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine utemeljeno je na članku 8. stavku 6. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 90/11) kojim je određeno da Ured za zakonodavstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske Izvješće o ostvarivanju ciljeva iz Strategije procjene učinaka propisa za radzdoblje od 2013. do 2015. godine, uvida u provedbu i učinkovitost sustava procjene učinaka propisa u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske prihvatilo je Izvješće na
33. sjednici, održanoj 27. srpnja 2016. godine.
Ovo Izvješće imalo je za cilj analizirati ostvarenje postavljene vizije, misije i postavljenih prioritetnih ciljeva, dati analitički pregled provedbe sustava procjene učinaka propisa te dati preporuke za jačanje sustava u budućem trogodišnjem razdoblju.
Izvješće obuhvaća ostvarenje prioritetnih ciljeva navedenih u Strategiji:
- osigurati provođenje postupka procjene učinaka propisa u skladu s propisima kojima se uređuje procjena učinaka propisa;
- osigurati pravodobno informiranje i sudjelovanje dionika te zainteresirane javnosti u sustavu procjene učinaka propisa;
- razvijati dobru praksu provedbe procjene učinaka propisa i provoditi stručno osposobljavanje državnih službenika i drugih osoba u području procjene učinaka propisa;
- osigurati aktivnu provedbu akcijskog plana kako bi se osiguralo strateško usmjerenje uz korektivne mjere po potrebi.
Svi utvrđeni prioritetni ciljevi ostvareni su u trogodišnjem razdoblju, stoga se uspješno ocjenjuje provedba Strategije u navedenom razdoblju.
U trogodišnjem razdoblju primjene sustava procjene učinaka propisa i analizom provedbe Strategije uočeni su nedostaci u sustavu koji traže odgovarajuće aktivnosti za ispravljanje i unapređenje sustava u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
Uočeni nedostaci na razini sustava procjene učinaka propisa su sljedeći:
- Izvršenje Godišnjeg plana je neodgovarajući, jer se 87 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti u trogodišnjem razdoblju (17,3%) odnosi na planirane zakonske prijedloge iz Godišnjeg plana.
- Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 400 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (67,9%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
- Posljedica trenda upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga je regulatorna nestabilnost i nedostatak kvalitete zakonodavstva što je negativan ishod za poslovno okruženje.
- Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 34 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,7%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
- Niska kvaliteta akata procjene učinaka propisa, osobito s analitičkog aspekta u dijelu utvrđivanja opcija i analize učinaka.
- Postupak procjene učinaka propisa je složen postupak i izravno obeshrabruje stručne nositelje izrade propisa od njegove primjene.
- Stručno analitički kapaciteti tijela državne uprave su niski unatoč provedbi edukacijskih ciklusa.
- Stručni i administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo nedostatan je za osiguranje primjene sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
- Svijest javnosti o procjeni učinaka propisa nije na dostatnoj razini s posljedicom izravnog fokusa na finalnim normativnim rješenjima, umjesto na procjenu učinaka koja može prevenirati loša normativna rješenja.
- Svijest o važnosti procjene učinaka propisa donositelja odluka na razini tijela državne uprave i na razini Vlade Republike Hrvatske je nedostatna.
- Percepcija da je procjena učinaka formalna, proceduralna i administrativna zadaća, a ne stvarni kvalitativni iskorak ka uspostavi boljeg zakonodavstva.
- Nedostatna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa posljedično utječe na poslovno okruženje i na pravnu sigurnost, a osobito na otklanjanje regulatorne nestabilnosti.
Temeljni preduvjet za ostvarivanje preporuka stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa, koja utječe na poslovno okruženje i pravnu sigurnost, stoga
Ured za zakonodavstvo daje preporuke za jačanje sustava procjene učinaka propisa:
- Povećati izvršenje Godišnjeg plana s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (17,3%).
- Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
- Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%).
- Objediniti sve akte planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
- Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
- Pojednostaviti postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa.
- Utvrditi zakonsku proceduru za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
- Jasnije odredi moguće iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
- Sadržajno uskladiti Zakon u odnosu na važeće propise i otkloniti uočene nejasnoće u provedbi.
- Provoditi daljnju edukaciju u području procjene učinaka propisa i izrade propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na jačanje analitičkih kapaciteta tijela državne uprave i primjene nomotehničkih smjernica.
- Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
Zaključno, ovo Izvješće
ukazuje na potrebu pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa i daljnjeg jačanja stručno analitičkih kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa. Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni na razini tijela državne uprave i na razini Ureda za zakonodavstvo, kao središnjeg tijela za koordinaciju procjene učinaka propisa, što potvrđuje SIGMA izvještaj jer
„neće biti napretka dok ne bude bilo više ulaganja u ljudske i tehničke resurse. Proces u cijelosti treba znatno opipljiviju političku i administrativnu podršku.“
U kratkom SIGMA zaključuje da je:
„
potrebno više treninga i kontinuirane edukacije kako bi se podigao standard analize PUP-a i razvio kapacitet za izradu propisa“, i s posebnim naglaskom da je u srednjem roku
„potrebno pojednostaviti zakonodavstvo PUP-a.“
Pisane vijesti
