Vlada je utvrdila Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu s 253 zakona, a 63 zakona posebno su istaknuta u 5 prioritetnih područja.
Vlada Republike Hrvatske donijela je, na prijedlog Ureda za zakonodavstvo, Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu na
14. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 29. prosinca 2016. godine.
Godišnji plan normativnih aktivnosti Vlada Republike Hrvatske donosi na kraju tekuće godine za sljedeću godinu sa svrhom pravodobnog planiranja i osiguranja resursa tijela državne uprave za izradu zakonskih prijedloga.
Ovaj plan izrađen je sukladno dostavljenim prijedlozima planova propisa središnjih tijela državne uprave u razdoblju od listopada do prosinca 2016. godine. Prijedlozi planova propisa, u pravilu su bili objavljeni na središnjem državnom portalu za savjetovanje s zainteresiranom javnošću (e-Savjetovanja) i na mrežnim stranicama stručnih nositelja, radi informiranja javnosti u trajanju od najmanje 15 dana. Svi prijedlozi planova propisa usuglašeni su s Uredom za zakonodavstvo koji ih je, kao koordinator sustava procjene učinaka propisa, objedinio jedinstveni dokument.
Godišnji plan normativnih aktivnosti sadrži ukupno 253 zakona:
- 175 zakona u Planu normativnih aktivnosti za koje nema obveze provođenja postupaka procjene učinaka propisa i
- 78 zakona u Planu normativnih aktivnosti za koji će se provesti postupci procjene učinaka propisa, a za koje su stručni nositelji ocijenili da postoji potreba za daljnjom analizom značajnih gospodarskih, okolišnih i socijalnih učinaka.
Godišnji plan normativnih aktivnosti uključuje sve zakone koji se usklađuju s pravnom stečevinom Europske unije i stoga su posebno označeni oznakom EU, radi jednostavnog pregleda planskih normativnih akata Vlade i potrebe da se u jednom aktu objedine sve normativne aktivnosti Vlade. Podaci u Godišnjem planu iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima.
Za sve zakone koji se tijekom godine upute Vladi Republike Hrvatske, a ne nalaze se u Godišnjem planu normativnih aktivnosti, stručni nositelji izrade propisa dužni su provesti prethodni postupak procjene učinaka propisa, a za zakone za koje utvrdi da postoji potreba za daljnjom analizom očekivanih učinaka, stručni nositelj je dužan taj zakonski prijedlog izraditi u postupku procjene učinaka propisa, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa.
Uz Godišnji plan normativnih aktivnosti nalazi se
Prilog: "Pregled reformskih zakona u okviru Godišnjeg plana normativnih aktivnosti za 2017. godinu", kojim se daje pregled zakonskih prijedloga sadržanih u Godišnjem planu na način da su posebno izdvojeni zakoni koji predstavljaju izvršenje najvažnijih reformskih prioriteta i mjera Vlade Republike Hrvatske utvrđenih u Programu rada Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju od 2016. do 2020. godine, u Nacionalnom planu reformi, odnosno u drugim strateškim i programskim dokumentima koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske, a koja do nastajanja ovoga Plana nisu realizirani ili je realizacija u tijeku.
Reformskih zakona ukupno je 63, a prikazani su kroz pet reformskih prioriteta:
- poticajno poslovno okruženje, jačanje poljoprivrede, turizma i održivog razvoja,
- učinkovitiji i pravedniji socijalni sustav i jačanje tržišta rada,
- učinkovita javna uprava i jačanje pravne sigurnosti modernizacijom pravosuđa,
- jačanje dostojanstva hrvatskih branitelja i Domovinskoga rata i učinkovit sustav domovinske sigurnost,
- jačanje sustava znanosti, obrazovanja i snažniji razvoj športa.
Ovo je transparentan planski dokument kojim se najavljuju normativne aktivnosti Vlade u sljedećoj godini, kako bi svi zainteresirani dionici, poput predstavnika poslovne zajednice i organizacija civilnog društva, imali prilike planirati svoje aktivnosti i pripremiti se za aktivno sudjelovanje u postupku izrade zakonskih prijedloga.
U okviru ovoga postupka, zainteresirani dionici mogu doprinijeti izradi zakonskog prijedloga kroz davanje primjedbi, komentara i sugestija na analitičke podloge i analize očekivanih gospodarskih, okolišnih i socijalnih učinaka utvrđenih u dokumentima procjene učinaka propisa.
Na ovaj način, osiguran je transparentan i otvoren pristup svim zainteresiranim dionicima za izradu zakonskih prijedloga Vlade Republike Hrvatske, što dodatno jača vladavinu prava, osigurava pravnu predvidivost normativnih aktivnosti i jača pravnu sigurnost za daljnja gospodarska ulaganja u Republici Hrvatskoj.
Pisane vijesti
