Konačni prijedlog zakona o procjeni učinaka propisa utvrđen je na 32. sjednici Vlade, održanoj 20. travnja 2017.
Hrvatski sabor raspravio je 16. ožujka 2017. godine Prijedlog zakona o procjeni učinaka propisa u prvom čitanju, a 17. ožujka 2017. godine donio je zaključak o prihvaćanju Prijedloga zakona.
Ured za zakonodavstvo razmotrio je sve primjedbe i prijedloge iz rasprave te je izradio Konačni prijedlog zakona o procjeni učinaka propisa, kojeg je Vlada Republike Hrvatska usvojila na svojoj
32. sjednici.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je bio u prvom čitanju u Hrvatskome saboru u Konačnom prijedlogu zakona nastale su određene razlike kao posljedica uvažavanja prijedloga i mišljenja Odbora za zakonodavstvo i prijedloga zastupnika iznesenih u raspravi u Hrvatskome saboru.
Uvažavajući prijedlog Odbora za zakonodavstvo, propisana je mogućnost da se postupak procjene učinaka propisa provede na temelju zaključka Hrvatskoga sabora donesenog vezano za potvrđivanje međunarodnog ugovora.
Odgovarajuće je uvažen prijedlog Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista da se kod upućivanja u postupak donošenja, uz nacrt prijedloga zakona prilaže Iskaz procjene učinaka propisa.
U raspravi u Hrvatskome saboru iznesene su određene načelne primjedbe i prijedlozi zastupnika koje predlagatelj nije prihvatio, uz odgovarajuća obrazloženja.
U pravnom sustavu Republike Hrvatske sustav procjene učinaka propisa postoji od 1. siječnja 2012. godine, od stupanja na snagu Zakona o procjeni učinaka propisa.
Ovim se Zakonom na jednostavniji, razumljiviji i pregledniji način uređuje procjena učinaka propisa.
Ovim se Zakonom pojednostavljuje postupak i značajno se skraćuje vrijeme koje je potrebno za provođenje cjelokupnog postupka procjene učinaka propisa.
U sada važećem Zakonu postupak vezan uz nacrt prijedloga iskaza trajao je najmanje 45 dana, a daljnji postupak vezan uz izradu prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona dodatnih 15-30 dana. Sada je korak izrade nacrta prijedloga iskaza izostavljen, a cjelokupni postupak procjene učinaka propisa moguće je dovršiti u 30 dana.
Značajnija se uloga daje procjeni učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te procjeni administrativnog troška korištenjem Standard Cost Model metodologije (SCM metodologija), a institucionalizirana je suradnja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao nadležnog tijela za MSP test i SCM metodologiju.
Za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske obvezno se provodi:
- prethodni postupak procjene učinaka propisa, a ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka,
- provodi se detaljna procjena učinaka propisa.
Ovim Zakonom obuhvaćeni su izravni gospodarski, socijalni učinci, učinci na rad i tržište rada, na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava te na procjenu učinaka na tržišno natjecanje, a analiziraju se uzimajući u obzir adresate propisa.
Nacrtom prijedloga zakona zadržana je obveza Vlade da svake godine donese plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira predložiti Hrvatskome saboru tijekom godine, uključujući i zakone kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije.
Uvodi se obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa u slučajevima kada je nacrt prijedloga zakona izuzet od provedbe procjene učinaka propisa jer se donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga. U takvim, iznimnim slučajevima postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku do dvije godine od stupanja na snagu zakona.
Očekujemo da će primjena ovog Zakona rezultirati:
- smanjenjem neplaniranih zakonodavnih aktivnosti,
- pojednostavljenjem i kraćim trajanjem postupka procjene učinaka propisa,
- utvrđivanjem prepreka za poslovanje poduzetnika kao i utjecaj na status građana,
- daljnjem otvaranjem zakonodavnog postupka javnosti,
- daljnjom međuresornom koordinacijom te
- podizanjem razine odgovornosti tijela državne uprave.
Krajnji je cilj ovog Zakona:
- doprinijeti poticajnom poslovnom okruženju,
- većoj pravnoj sigurnosti i jačanju vladavine prava,
- smanjuju administrativnih troškova za građane i poslovne subjekte,
- uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
Pisane vijesti
