U okviru predsjedanja Vijećem Europske unije, Austrija je bila domaćin još jednom stručnom sastanku u okviru agende Bolji propisi Europske komisije.
U Beču su se, 3. i 4. rujna 2018. godine, okupili ravnatelji i stručnjaci agende Bolji propisi, kako bi raspravili austrijska iskustva u ovom području, kao i posljednje trendove u razvoju procjene učinaka propisa, digitalne transformacije zakonodavnog postupka.
U prvom dijelu sastanka, procjena učinaka propisa predstavljena je kao sastavni dio promjena koje donosi digitalna transformacija, platforma za stalno vrednovanje promjena i kontinuirano unapređenje javnih politika, ali posredno politike i društva. U pravnoj svijesti kontinentalnog prava, procjena učinaka propisa donijela je promjene poput primjene novih pravnih pravila prilikom izrade propisa – tzv. „
One-in, one-out“ pravilo ili tzv. „
sunset clouse“ načelo. Riječ je o alatima kojima se nastoji unaprijediti zakonodavni okvir tako da se, prilikom predlaganja novog propisa, jedan propis stavi van snage jednake pravne snage ili jednakog novčanog (monetarno izraženog) iznosa (
one-in, one-out pravilo). Daje se daleko veći naglasak na primjenu propisa, tako da „
sunset clouse“ daje obvezu obveznog vrednovanja primjene propisa nakon dvije odnosno tri do pet godina od stupanja na snagu toga propisa. Ukazano je, također, na ograničenu primjenu ovog alata u kontinentalnom pravu, tako da ga je primjereno koristiti u situaciji primjene potpuno novog propisa kako bi se opravdalo njegovo postojanje odnosno primjena. Istaknuta je važna uloga podjednakog razvoja procjene učinaka propisa prilikom izrade zakonodavnih prijedloga (
ex-ante) i naknadnog vrednovanja primjene zakona (
ex-post).
Prezentirana su austrijska iskustva u primjeni procjene učinaka propisa, a osobito u dijelu koji se odnosi na analizu postojećeg zakonodavstva i predlaganja stavljanja van snage onih propisa koji ne doprinose gospodarskom razvitku (pojednostavljenje propisa ili njihovo ukidanje) te prevencija uvođenja pravnih pravila koja idu izvan okvira postavljenih EU pravila – tzv. „
gold plating“ – kako bi domaće gospodarstvo bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU.
U drugom dijelu sastanka, daljnja predavanja održavana su u sklopu tri posebna panela (primjena testa na malo i srednje poduzetništvo, primjena procjene učinaka propisa u oblikovanju javnih politika, digitalna procjena učinaka propisa). U okviru rada panela posvećenom primjeni procjene učinaka propisa u oblikovanju javnih politika, prezentirani su preliminarni rezultati OECD Policy Outlook-a za 2018. godinu, iskustva primjene procjene učinaka propisa u austrijskom zakonodavnom postupku, uloga njemačkog saveznog savjeta za kontrolu zakonodavstva (njem. „
Nationaler Normenkontrollrat“, eng.“
The National Regulatory Control Council“) te uloga austrijskog državnog revizijskog ureda u pogledu procjene učinaka propisa i zakonodavnog postupka.
Austrijsko iskustvo u primjeni procjene učinaka propisa govori u prilog činjenici da procjena učinaka propisa doprinosi promjeni birokratske kulture rada. Uz početni otpor administracije, procjena učinaka propisa dala je doprinos međuresornoj koordinaciji rada, podizanju kvalitete pripreme zakonodavnih prijedloga i analizi očekivanih učinaka. Uz kontrolni mehanizam centralne jedinice za procjenu učinaka propisa, razina kvalitete iskazanih učinaka izravno je vezana za kapacitete ministarstava nadležnih za pojedine učinke (tijelo nadležno za zaštitu okoliša i procjena učinaka na zaštitu okoliša ili tijelo nadležno za gospodarstvo i procjena učinaka na gospodarstvo i sl.). Uz to, otvorenost i transparentnost zakonodavnog postupka kroz savjetovanje s javnošću, otvara priliku za dodatni kritički osvrt građana, poslovne zajednice, organizacija civilnog društva i medija.
Uloga njemačkog saveznog savjeta za kontrolu zakonodavstva ukazuje na potrebu jake centralne jedinice za kontrolu zakonodavnog postupka i procjene učinaka propisa. Ovaj savjet sastavljen je od istaknutih članova akademske zajednice, poslovne zajednice i državne uprave, čiji rad podržava petnaest državnih službenika, a lociran je pri kancelarskom kabinetu, to jest u centru savezne njemačke vlade. Glavni zadatak savjeta je kontrola zakonodavnog postupka i usmjerenost ka kontroli kvalitete analize troškova primjene zakonodavnog prijedloga na gospodarstvo. Prilikom upućivanja zakonodavnog prijedloga, stručni predlagatelj dužan je ishoditi mišljenje ovoga savjeta, prije razmatranja zakonodavnog prijedloga na sjednicama njemačke savezne vlade. Mišljenje je u velikom broju usklađeno sa stručnim nositeljem, no manji broj mišljenja vrlo se kritički osvrće na zakonodavne prijedloge. Uz ovaj pristup, zakonodavni prijedlozi su postali kvalitetniji, a troškovi primjene propisa i negativnih učinaka na gospodarstvo smanjeni.
Sastanak ravnatelja i stručnjaka u području Boljih propisa u pravilu se održava dva puta godišnje, sukladno ciklusima predsjedavanja zemlje članice Europske unije Vijećem Europske unije. Prema priloženom dnevnom redu, sastanak je otvorio aktualne teme procjene učinaka propisa koje su relevantne za austrijskog domaćina (specifične zakonodavne tehnike, procjena učinaka propisa nakon tri godine provedbe u Austriji) do tema koje se tiču primjene procjene učinaka propisa u zemljama članicama Europske unije (primjena testa na malo i srednje poduzetništvo, procjena učinaka propisa kao podloga za stvaranje javnih politika, digitalna procjena učinaka). Ured za zakonodavstvo nadležno je tijelo za koordinaciju procjene učinaka propisa prema Zakonu o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) i, u okviru agende Bolji propisi Europske komisije, sudjeluje na tematskim sastancima koji se održavaju na razini Europske unije, OECD-a odnosno u organizaciji drugih europskih i međunarodnih institucija.
Pisane vijesti
