Uz slogan "Sustainable Europe, Sustainable Future", ovim sastankom najavljeno je rotirajuće predsjedništvo Finske Vijećem EU do kraja 2019. godine.
U dijelu agende "Bolji propisi",
finsko predsjedanje fokusirat će se na procjenu učinaka propisa, osobito na bolju i jaču kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa uz naglasak na učinke na dohodak građana, na zaštitu okoliša te učinke na poslovanje.
Eksperimentalno zakonodavstvo
U prvom dijelu sastanka, predstavljen je finski pristup eksperimentalnom zakonodavstvu (
eng. experimental legislation) čija je svrha doći do inovativnih rješenja kako bi se unaprijedile javne usluge. Eksperimentalni pristup odvija se putem provedbe pilot-projekata kako bi se testirali novi pristupi uz manje troškove, otkrile nove prakse primjene važećih propisa, uključiti korisnike usluga u reformske aktivnosti, naučiti što funkcionira u praksi, a što treba izbjegavati. Jedan od primjera iz finske praske bio je eksperiment osnovnog dohotka (
eng. basic income) kojim se jamčilo osnovni dohodak za sve građane Finske bez obzira na socijalni status. Osnovni dohodak u praksi je bio vrlo blizu procijenjenog iznosa standardnih troškova života u Finskoj, ali nedovoljnog da pokrije gotovo sve troškove pa je građanin trebao raditi neke poslove kako bi namirio taj preostali dio. Rezultati ovog eksperimenta još uvijek se analizira, no do sada je ovaj pilot-projekt donio više kritike javnosti nego podrške. Drugi primjer odnosi se na slobodu izbora građana za usluge u zdravstvu i socijalnom sustavu (
eng. service voucher experiment) kojim su utvrđene usluge koje građani najviše preferiraju pa je i pristup tim uslugama pojačan. Treći eksperiment odnosi se na reformu lokalne administracije za zapošljavanje (
eng. regional trials in employment and business services) kojim se potaknuo drugačiji pristup službenika za zapošljavanje prema nezaposlenim osobama u smislu osobnog pristupa i pripremi plana za buduće traženje posla, umjesto provjere što je nezaposlena osoba do sada činila po pitanju zapošljavanja. Rezultat je pokazao da ovaj pristup dobro funkcionira na lokalnoj razini gdje se inače ljudi prisniji i poznaju se međusobno. Finski eksperimentalni pristup bazira se na nekoliko osnovnih pretpostavki Anthony Ogusa, na temelju njegove knjige:
Regulation: legal form and economic theory (1994.), a koji glase: utvrditi problem, jednostavni pristup, fleksibilnost, blaga regulacija za eksperimente, predvidjeti tržišne reakcije, minimalizirati troškove provedbe eksperimenta, integrirati s postojećim zakonodavnim okvirom i omogućiti dovoljno vremena za eksperiment.
Predstavljen je kanadski model "Boljih propisa"
Drugo uvodno predavanje odnosilo se na praksu boljih propisa izvan Europe, na primjeru Kanade. U osnovi, kanadski model bazira se na nadzoru i koordinaciji regulatornog sustava iz centra kanadske vlade. Povjerenstvo za financije Glavnog tajništva Kanade (
eng. Treasury Bord of Canada Secretariat - TBCS) nadležno je za davanje savjeta i preporuka ministrima o tome kako usmjeriti javne financije, kako regulirati i kako uspostaviti dobar menadžment. Nadležnost za davanje savjeta i preporuka o reguliranju proizlazi iz Direktive o propisima (
eng. Cabinet Directive on Regulation – CDR). CDR daje načela kanadske vlade za razvoj, upravljanje i evaluaciju federalnih propisa, a koja se baziraju na tome da: propisi štite javni interes i doprinose vladavini (
eng. good governance); zakonodavni postupak je moderan, otvoren i transparentan; izrada propisa bazira se na činjenicama i analizi koristi i troškova, a propisi podržavaju kompetitivnu ekonomiju.
U ovom dijelu nadležnosti TBCS osigurava kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa, provodi regulatornu modernizaciju putem novih digitalnih procesa i suradnje s ministarstvima. Uz to, provodi savjetodavnu ulogu u smislu primjene metodologije analize učinaka. Kanada ove godine daje posebnu pažnju uključivanju dionika u zakonodavni postupak uvođenjem centraliziranog sustava internetskog savjetovanja s javnošću. TBCS daje naglasak na razvoju dobre prakse boljih propisa i to u dijelu savjetovanja, transparentnosti, analize troškova i koristi, donošenju odluka na osnovi činjenica. Osim
ex-ante pristupa, TBCS daje naglasak na
ex-post pristup tako što usmjerava djelovanje ministarstava na kontinuirani pregled važećih propisa u potrazi za onim propisima koji više nisu relevantni i treba ih mijenjati ili ukinuti. Trenutno su u fazi pregleda sektori poljoprivrede i hrane, transport i zdravstvo. TBCS, također, razvija model modernizacije regulatorne politike na temelju dva načela: transparentnosti i otvorenosti prema dionicima te njihovog uključivanja u donošenje odluke, dok se drugo načelo odnosi na otvaranje zakonodavstva prema inovacijama. Ovo posljednje načelo uokvireno je u zakon o modernizaciji zakonodavstva (
eng. Regulatory Modernization Bill), a daje pravni temelj za ministarstva da provode eksperimente (pilot-projekte) kako bi se našla nova rješenja i uklonila zastarjela.
Umjetna inteligencija i propisi
Treće uvodno predavanje odnosilo se na ulogu propisa kojima se uređuje umjetna inteligencija (eng. A
rtificial Intelligence - AI) i kompetitivnosti EU tržišta u kontekstu razvoja AI i budućnosti boljih propisa. Ovo područje je u razvoju i malo je dokaza i činjenica o primjeni AI prilikom izrade propisa. Poznato je da je EU tržište u ovom smislu visoko regulirano, u odnosu na tržišta Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Zaključuje se da je ovo posljedica primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), koja uređuje obradu osobnih podataka i slobodu kretanja takvih podataka prema trećim stranama. U odnosu na ovo područje, primjerice, Kina u mnogome koristi AI prilikom analize podataka, dok EU primjenjuje visoke standarde zaštite korištenja podataka, što ograničava upotrebu AI u ovome području. Međutim, jedan od prioriteta EU je zaštita građana, stoga treba pristupiti razvoju AI s druge strane. Mogući pristup bio bi razvoj prakse eksperimentalnog zakonodavstva kroz provedbu pilot-projekata.
Što nas očekuje u 2020-tima
O razvoju boljih propisa u 2020-tima razgovaralo se na panel raspravi koja se dotakla pitanja zašto trebamo politiku boljih propisa. Zaključci su se sveli na to da je izrada propisa vrlo moćan alat u rukama vlada, stoga je potrebno utvrditi načela i pravila po kojima se donosi, osobito u dijelu transparentnosti, analizi te usmjerenju prema zaštiti građana i poticanju poduzetništva. Politika boljih propisa unosi vremensku dimenziju budućnosti jer nam daje uvid kako bi se propisi trebali provoditi i koje će posljedice izazvati. Politika boljih propisa daje osjećaj vlasništva nad zakonodavnim postupkom zainteresiranim pojedincima i dionicima jer mogu dati svoj doprinos pa su i konačne odluke prihvatljivije. Po pitanju same budućnosti politike boljih propisa, zaključak se sveo na jačanje središnjeg tijela za bolje propise, jačanje procjene učinaka propisa, jačati analitički dio procjene učinaka te jačati naknadnu procjenu učinaka propisa.
Panel rasprave
Središnji dio drugog dana obilježile su panel rasprave sa sljedećim temama: najbolje prakse naknadne procjene učinaka propisa (ex-post evaluacije); što čini dobar regulatorni sustav; eksperimenti, regulatorni pješčanici (
eng. regulatory sandboxes) ili nešto treće - naprijed prema jačanju zakonodavnog okvira.
Zaključci prema panel raspravama bili su sljedeći:
- Najbolje prakse naknadne procjene učinaka propisa (ex-post evaluacije):
- povezati ex-post evaluacije s ciklusom oblikovanja javnih politika tako da se za svaku važniju zakonodavnu inicijativu ili javnu politiku provede ex-post evaluacija;
- osigurati otvorenost i transparentnost postupka ex-post evaluacije uključivanjem dionika;
- poticati suradnju i kulturu dijeljenja informacija između ministarstava kako bi se sagledali svi učinci provedbe zakona ili javne politike za koju se provodi ex-post evaluacija;
- osigurati balans i fleksibilnost između postupka i obuhvata ex-post evaluacije (pitanje evaluacije "paketa" propisa ili samo jednog propisa (zakon), odnosno dijelova propisa; pitanje metodologije, pitanje vanjske ili unutarnje evaluacije).
- Što čini dobar regulatorni sustav:
- osigurati učinkovitu primjenu ključnih alata: ex-ante i ex-post procjena učinaka propisa i savjetovanje;
- kontinuirani razvoj metodologije i pružanje savjeta o njenoj primjeni;
- koordinacija primjene regulatorne politike iz centra vlade prema ministarstvima;
- jasni mandat i podrška vlade za regulatornu politiku;
- centralizirana funkcija koordinacije i osiguranja kvalitete izvan ministarstava i to idealno na jednom mjestu za osiguranje kvalitete procjene učinaka propisa, savjetovanja i ex-post evaluacije (pitanje smještaja u ili izvan administrativne strukture javne uprave);
- jamstvo što veće neovisnosti od političke strukture i od pritiska ključnih (jakih) dionika;
- osiguranje kvalitete akata procjene učinaka propisa kombinacijom progresivnog pristupa neformalnim savjetima i formalnog pristupa u smislu formalne blokade ili vraćanja na doradu;
- mogućnost sankcioniranja nepoštivanja procedure ili barem imati javni pritisak od dionika;
- uspostava sustava praćenja i vrednovanja (po mogućnosti utvrditi indikatore uspješnosti (eng. key performance indicators), redovito periodičko vanjsko i unutarnje vrednovanje; objava javnih izvješća o rezultatima.
- Eksperimenti, regulatorni pješčanici ili nešto treće - naprijed prema jačanju zakonodavnog okvira:
- jasni mandat vlade za provođenje eksperimenata;
- postojanje centraliziranog tijela koje koordinira proces;
- raditi na kulturnim promjenama u administraciji – uspostavljanje dobre prakse, učenje i dijeljenje, upravljanje rizicima, otvorenost dijalog, komunikacija ostvarenog i rezultata;
- mogućnost izrade i razvoja propisa odnosno regulatornog okvira za brzo rastuće industrije;
- otvorenost regulatora za nove ideje i nove tržišne mogućnosti.
Sastanak ravnatelja i stručnjaka u području Boljih propisa (
eng. Directors and Experts of Better Regulation - DEBR) u pravilu se održava dva puta godišnje, sukladno ciklusima predsjedavanja zemlje članice Europske unije Vijećem EU.
Pisane vijesti
