Novi zakon trebao bi osigurati veću transparentnost u prikupljanju, pružanju i korištenju humanitarne pomoći.
U Ministarstvu socijalne politike predstavljen je Nacrt prijedloga zakona o humanitarnoj pomoći, koji se izrađuje u postupku procjene učinaka propisa.
"Želimo zaštititi ljude koji daju novac za humanitarne akcije kako bi točno znali kome novci odlaze i gdje su potrošeni, da više ne bi bilo dvojbi", rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić.
Ljudi su kod nas željni i voljni pomagati u humanitarnim akcijama, čak i kad nisu pri novcu, pa baš zato tu dobrotu i plemenitost treba zaštititi od zlouporaba i afera, naglasila je ministrica.
Ocijenila je dosadašnji zakon poprilično "šuplje" napisanim, zbog čega se uvode neki zaštitni mehanizmi koji prije nisu postojali. Sada će, rekla je, za novac koji nije namjenski utrošen, Državno odvjetništvo pokrenuti progon i tražiti povrat novca. "Ako skupljamo novac za liječenje djeteta onda ćemo taj novac, ako nije u potpunosti potrošen, preusmjeriti na slijedeću akciju, odnosno za liječenje idućeg djeteta", poručila je. Na taj način izbjeći će se mogućnost da se, primjerice, milijun kuna za nabavku umjetnih pužnica potroši na nabavku kompjutora.
Pomoćnik ministrice Hrvoje Sadarić predstavio je sustav klasifikacijskih oznaka humanitarne akcije, po kojem će akcija koja se prijavi uredu državne uprave i dobije odobrenje potom dobiti klasu i logo, primjerice LD - za liječenje djeteta, LO - za liječenje odraslih i sl.
U slučaju zlouporabe, kaže pomoćnik Sadarić, Državno odvjetništvo će pokrenuti odštetni zahtjev protiv humanitarne akcije, no taj novac neće postati državni nego će se usmjeriti u prvu slijedeću akciju iste klase.Osim klasifikacijskih oznaka i bolje kontrole stalnih prikupljanja, novost je da će humanitarna akcija ubuduće moći trajati više od mjesec dana, odnosno između 60 i 90 dana.
(Izvor:
www.mspm.hr)
Vijesti iz medija |
Procjena utjecaja |
Društvo i zajednica
