Ured za zakonodavstvo provodi javnu raspravu u postupku procjene učinaka propisa na novi Zakon o procjeni učinaka propisa do zaključno 14. veljače 2017. godine.
Javna rasprava provodi se putem aplikacije "
e-Savjetovanja" a vaše primjedbe, sugestije i komentare na
Nacrt prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa i Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa uputite tijekom razdoblja za savjetovanje.
Uz Nacrt prijedloga zakona nalazi se Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa na koji se također mogu dati primjedbe i sugestije, a predstavlja sastavni dio priloga Nacrta prijedloga zakona.
Ovim se Zakonom na
nov način uređuje zakonodavni okvir procjene učinaka propisa. U okviru postupka procjene učinaka propisa za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske obvezno se provodi prethodni postupak procjene učinaka propisa, a ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka, za pojedine nacrte prijedloga zakona treba se provesti i procjena učinaka propisa.
Krajnji je cilj ovog Zakona
osigurati daljnji razvoj učinkovitog i samostalnog sustava procjene učinaka propisa kroz aktivnu ulogu svih tijela odgovornih za sustav procjene učinaka propisa kao i sudjelovanje svih zainteresiranih dionika. Takav sustav treba doprinijeti poticanju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i smanjuju troškova provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
Značajnija se uloga daje procjeni učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te procjeni adminitrativnog troška korištenjem Standard Cost Model metodologijom (SCM metodologija), kao i tijelu koje je nadležno za ova područja.
Uvodi se obveza procjene izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na pojedine adresate, a osobito u odnosu na građane, obitelj, kućanstva, male, srednje i velike poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadrugarstvo, radnike i umirovljenike, pružatelje uslužnih djelatnosti u pojedinim gospodarskim granama i potrošače, hrvatske branitelje, manjine, socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama, udruge, zaklade, središnja tijela državne uprave, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske.
Nacrtom prijedloga zakona zadržana je
obveza Vlade Republike Hrvatske da svake godine donosi plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira utvrditi tijekom godine, uključujući i zakone kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Praksa je pokazala da prilikom izrade godišnjeg plana zakonodavnih aktivnosti nije uvijek moguće predvidjeti sve zakone koje će tijekom godine trebati donijeti, stoga se detaljno uređuje postupak za takve neplanirane nacrte prijedloga zakona.
Kako je dosadašnja primjena ZPUP-a pokazala da postoji nekoliko kategorija zakona za koje nije svrhovito provoditi postupak procjena učinaka propisa, ovim Zakonom propisano je da se u cijelosti isključuje primjena postupka kada se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete, potvrđivanja međunarodnih sporazuma, provedbi uredbi Europske unije, izvršenja Državnog proračuna Republike Hrvatske te davanja ovlaštenja Vladi Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
Uvodi se i
obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa za nacrte prijedloga zakona koji su u trenutku donošenja, temeljem zaključka Vlade Republike Hrvatske, bili izuzeti od provedbe postupka, a u kojem slučaju postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku od dvije godine od stupanja na snagu takvog zakona.
Krajnji je cilj ovog Zakona osigurati daljnji razvoj učinkovitog i samostalnog sustava procjene učinaka propisa kroz aktivnu ulogu svih tijela odgovornih za sustav procjene učinaka propisa kao i sudjelovanje svih zainteresiranih dionika. Takav sustav treba doprinijeti poticanju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i smanjuju troškova provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
Pisane vijesti |
Procjena utjecaja |
Društvo i zajednica
