Izrada Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa

Procjena učinaka propisa provodi se za one nacrte prijedloga zakona koji su Prethodnom procjenom utvrđeni da nose značajne izravne učinke nacrta prijedloga zakona, odnosno zahvaća adresate propisa, sukladno utvrđenoj kombinaciji iz članka 11. Uredbe.
Procjena učinaka propisa obuhvaća sljedeće aktivnosti:

1. detaljno utvrđuje ishode odnosno promjene koje se žele postići nacrtom prijedloga zakona,
2. detaljno analizira izravne učinke utvrđene u Prethodnoj procjeni,
3. ako je potrebno, detaljno analizira izravne učinke pojedinačnih i mogućih alternativnih normativnih rješenja iz nacrta prijedloga zakona,
4. odabire optimalno rješenje za postizanje utvrđenih ishoda odnosno promjena u području koje se uređuje nacrtom prijedloga zakona,
5. ako je potrebno, provodi MSP test,
6. ako je potrebno, provodi mjerenje SCM metodologijom,
7. utvrđuje vremenski okvir i osnovne kriterije za vrednovanje nacrta prijedloga zakona te druga pitanja s tim u vezi.

Procjena učinaka propisa provodi se na Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa (dalje u tekstu: Iskaz) sadržan u Prilogu 4. Uredbe.
 
Praktični koraci:

1. Stručni nositelj, u pravilu, osniva radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga zakona ili se u nadležnoj organizacijskoj jedinici određuju osobe koje će sudjelovati u izradi nacrta prijedloga zakona. U slučaju osnivanja radne skupine, čelnik tijela donosi odluku o osnivanju radne skupine i imenuje članove radne skupine. Koordinator procjene učinaka propisa može biti član radne skupine. Ako to nije slučaj, koordinator procjene učinaka propisa uputit će članove radne skupine na potrebne korake izrade Iskaza. Iskaz se dostavlja Hrvatskom saboru, uz prijedlog zakona koji Vlada Republike Hrvatske predlaže na donošenje Hrvatskom saboru (članak 14. Zakona), stoga je bitno da članovi radne skupine odnosno osobe koje sudjeluju u izradi nacrt prijedloga zakona poznaju proceduru izrade Iskaza.

 

2. Rad na Iskazu zahtjeva multidisciplinaran pristup. Potrebno je uključiti sve organizacijske jedinice tijela državne uprave koje su uključene u provedbu zakona, odnosno bit će uključene u provedbu zakona, ako je riječ o novom zakonu. Također, potrebno je pozvati u izradu Iskaza ostale državne službenike iz drugih tijela državne uprave, ako je riječ o zakonu koji se odnosi na nadležnosti više tijela državne uprave. Kao članove radne skupine mogu se odrediti i osobe iz drugih tijela državne uprave, a tada se osniva međuresorna radna skupina. Naime, čelnik središnjeg tijela državne uprave može imenovati članove radnih skupina iz reda osoba koje nisu djelatnici toga središnjeg tjiela državne uprave, uz prethodno pribavljenu suglasnost čelnika drugog državnog tijela, službe ili druge organizacije u kojima su te osobe zaposlene.

Koordinator procjene učinaka uključen je u izradu Iskaza, budući da poznaje metodologiju procjene učinaka propisa. Uputno je odrediti uži tim stručnjaka koji će raditi na Iskazu u okviru rada radne skupine. Nužan je povezani rad radne skupine i užeg tima stručnjaka, budući da Iskaz sadrži analizu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona.
 

3. Iskaz sadrži sljedeće podatke:
   1. Opće informacije iz točke 1. Obrasca IPUP koji se odnose na program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera, odnosno koji se odnose na plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
   2. Analiza ishoda nacrta prijedloga zakona iz točke 2. Obrasca IPUP sadrži objektivno sagledane ishode zakona, odnosno treba sadržavati opis što se želi postići primjenom zakona. Potrebno je krenuti od očekivanih ishoda utvrđenih u Obrascu PP i ponovno analizirati ishode zakona, tako da bude jasne promjene koje se očekuju primjenom zakona.
   3. Analize utvrđenih izravnih učinaka od točaka 3.1. do 3.6. Obrasca IPUP, potrebno je izraditi samo za utvrđene izravne učinke iz Obrasca PP, a slijedeći upute označene italicom (upute označene italicom, brišu se prilikom izrade Obrasca IPUP). Za ostale izravne učinke potrebno je navesti da nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa. Tehnika analize utvrđenih izravnih učinaka polazi od opisnog dijela izravnih učinaka, imajući na umu jasnoću i preglednost analitičkog teksta. Važno je iskazati izravnu posljedicu normi koje su sadržane u nacrtu prijedloga zakona, tako da odražava vezu "napisana norma-izravni učinak".

Primjerice, ako se propisuje sankcioniranje prometnog prekršaja (prekoračenje brzine), potrebno je analizirati izravnu posljedicu koja će se dogoditi primjenom norme (način utvrđivanja prekoračenja brzine – kojim uređajem, da li je ispravan, da li je pravilno korišten, da li je predviđena izobrazba o korištenju; visina iznosa prekršaja – da li je opravdana, da li je naplativa; način naplate i d.).
 

4. Provedba MSP testa i SCM metodologije pod točkama 4. i 5. provode se kada je Prethodnom procjenom utvrđena potreba za daljnjom provedbom MSP testa i SCM metodologijom u slučajevima iz članaka 11. i 16. Zakona.

Za kvalitetu provedbe MSP testa odnosno provedbe SCM metodologije, isključivo je mjerodavno  mišljenje tijelo nadležno za njihovo provođenje.
Za provedbu SCM metodologije iz točke 6., dostupan je SCM priručnik na Internet stranici tijela nadležnog za njegovo provođenje: https://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
 

5. Savjetovanje i konzultacije iz točke 6. sadrži informacije o provedenom savjetovanju i konzultacijama iz članka  13. Zakona. Potrebno je navesti početak i završetak savjetovanja, broj pristiglih komentara, broj prihvaćenih, odbijenih, djelomično prihvaćenih komentara i onih koji su primljeni na znanje. Potrebno je navesti kada je održano javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja (vrijeme i mjesto održavanja; vrsta javnog izlaganja – okrugli stol, konferencija, javna prezentacija, sastanak s dionicima i adresatima otvoren za javnost i dr.) i koji su zaključci javnog izlaganja. Treba se osvrnuti na konzultacije – kojim nadležnim tijelima je poslan Iskaz i da li su odgovorili u zadanom roku od mjesec dana od dana otvaranja javnog savjetovanja na portalu e-Savjetovanje.

 

6. Optimalno rješenje iz točke 7. je ono rješenje koje donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove, imajući u vidu provedivost zakona. Nije riječ o idealnom rješenju, već o rješenju koje donosi praktično rješavanje problema i postizanje ishoda nacrta prijedloga zakona iz točke 1. Iskaza. Rješenje je optimalno imajući u vidu dostupne resurse stručnog nositelja (dostupnost sredstava za provedbu, primjenljivost rješenja u praksi, planiranje informiranja o zakonodavnim promjenama za adresate, vrijeme prilagodbe na postupanje za adresate, osobito njihovi direktni i indirektni troškovi – primjerice, promjena u popunjavanju obrazaca, novi rokovi izvještavanja, procjena vremena koje je potrebno da bi se adresati prilagodili na nove zahtjeve i dr.).

 

7. Vremenski okvir i vrednovanje iz točke 8. daje stručnom nositelju smjer praćenja provedbe zakona, tako da omogućava vrednovanje postignutih rezultata provedbom zakona. Potrebno je utvrditi kriterije po kojem će se pratiti provedba zakona, kako bi se vrednovao ishod zakona. Primjerice, kriterij broja riješenih predmeta na godišnjoj razini daje podatak o trendu provedbe zakona u odnosu na broj predmeta prije stupanja na snagu zakona. Vrednovanje omogućava stručnom nositelju da, na temelju utvrđenih kriterija, donese zaključak o postignutim rezultatima u odnosu na utvrđene ishode zakone. Na temelju vrednovanja, stručni nositelj može donijeti odluku o pokretanju nove normativne aktivnosti, nastavku provedbe zakona koji na snazi odnosno primjeni drugih nenormativnih aktivnosti kako bi se poboljšala provedba zakona.

 

8. Priloge iz točke 9. čine svi dodatni materijali i akti koji podupiru dane argumente, analize i činjenice navedene u Iskazu. Kada se u Iskazu navode podaci, informacije i analize potrebno je navesti izvor tih podataka, sukladno članku 19. Uredbe. Ovdje se mogu navoditi Internet poveznice na podatke dostupne na internetu, uz navođenje opisa te informacije.

izvor: Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 2, Hrvatska narodna banka, dostupno na: http://www.hnb.hr/-/makroekonomska-kretanja-i-prognoze-br-2
izvor: Mjesečno statističko izvješće o korisnicima i pravima u sustavu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za siječanj 2017. godine, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, dostupno na:
 

1. Potpisom čelnika tijela iz točke 10. jamči se ispravnost, istinitost i točnost navedenih podataka u Iskazu. Kada je Iskaz pripremljen i dovršen od strane radne skupine, Iskaz se, zajedno s nacrtom prijedloga zakona, daje na odobrenje čelniku tijela, koji svojim potpisom jamči za kvalitetu Iskaza. Bitno je naglasiti kako se Iskaz prosljeđuje u Hrvatski sabor, kao prilog prijedlogu zakona.

 

4. Po završetku rada na Iskazu, postupa se sukladno članku 13. stavku 9. Zakona.