Izrada Obrasca naknadne procjene učinaka propisa

Svrha naknadne procjene učinaka propisa je analizirati postignute rezultate primjene zakona i izravne učinke nastalih primjenom zakona.
Nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka ako se zakon donosi:
  1. radi zaštite interesa Republike Hrvatske,
  2. žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili
  3. zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga.
Primjerice:
  1. Radi zaštite od interesa Republike Hrvatske, Zakonom o dopuni Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 27/16) Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga, dok je Zakonom o dopuni Zakona o obrani („Narodne novine“, broj 27/17) navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice.
  2. Radi žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete, donesen je Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije („Narodne novine“, broj 77/14).
  3. Radi zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa donesen je Zakon o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 9/15) kojim je utvrđen tečaj CHF prema kuni za razdoblje od jedne godine od stupanja na snagu toga Zakona.
Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 32/17) donesen je radi zaštite održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno, ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, utječu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj.
  1. U slučajevima kada se zbog utvrđenih nepravilnosti u provedbi usvojene pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, a zbog kratkog roka za provedbu postupka procjene učinaka propisa, može se utvrditi obveza naknadne procjene učinaka propisa, radi zaštite interesa Republike Hrvatske.
 
Stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona.
Obaveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona.
Naknadna procjena učinaka propisa provodi se na Obrascu naknadne procjene učinaka propisa sadržan u Prilogu 5. Uredbe.
 
Praktični koraci:
 
  1. Stručni nositelj dužan je, u okviru svoga redovitog rada, pratiti provedbu zakona iz svoje nadležnosti.
Obaveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa utvrđena je u prijelaznim odredbama zakona. Naknadna procjena učinaka propisa provodi se najkasnije u roku od dvije godine od danas stupanja na snagu zakona, stoga je potrebno započeti izradu naknadne procjene učinaka propisa najkasnije u zadnjem tromjesečju druge godine provedbe zakona.
 
  1. Stručni nositelj, u pravilu čelnik tijela, određuje osobe koje će sudjelovati u izradi naknadne procjene učinaka propisa u nadležnoj organizacijskoj jedinici. U tu svrhu, može osnovati radnu skupinu za izradu naknadne procjene učinaka propisa. U tom slučaju, čelnik tijela donosi odluku o osnivanju radne skupine i imenuje članove radne skupine. Koordinator procjene učinaka propisa može biti član radne skupine. Ako to nije slučaj, koordinator procjene učinaka propisa uputit će članove radne skupine na potrebne korake izrade naknadne procjene učinaka propisa.
Kao članove radne skupine mogu se odrediti i osobe iz drugih tijela državne uprave, a tada se osniva međuresorna radna skupina. Naime, čelnik središnjeg tijela državne uprave (ministar) može imenovati članove radnih skupina iz reda osoba koje nisu djelatnici toga središnjeg tjiela državne uprave, uz prethodno pribavljenu suglasnost čelnika drugog državnog tijela, službe ili druge organizacije u kojima su te osobe zaposlene.
 
  1. Rad na naknadnoj procjeni učinaka propisa zahtjeva multidisciplinaran pristup. Potrebno je uključiti sve organizacijske jedinice tijela državne uprave koje su uključene u provedbu zakona.. Također, potrebno je pozvati ostale državne službenike iz drugih tijela državne uprave, ako je riječ o zakonu koji se odnosi na nadležnosti više tijela državne uprave. Koordinator procjene učinaka uključen je u izradu naknadne procjene učinaka, budući da poznaje metodologiju procjene učinaka propisa. Uputno je odrediti uži tim stručnjaka koji će raditi na naknadnoj procjeni učinaka propisa.  u okviru rada radne skupine. Nužan je povezani rad radne skupine i užeg tima stručnjaka, budući da Iskaz sadrži analizu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona.
  2. Naknadna procjena sadrži sljedeće podatke:
    1. Opće informacije iz točke 1. Obrasca koji se odnose na broj Narodnih novina gdje je objavljen zakon (potrebno je navesti i sve njegove izmjene i/ili dopune, odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske), program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera, odnosno koji se odnose na plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
    2. Analiza postignutih rezultata primjene zakona iz točke 2. Obrasca odnosi se na objektivno sagledane ishode zakona, tako da sadrži informacije što se postiglo primjenom zakona. Potrebno je krenuti od očekivanih ishoda utvrđenih u Obrascu PP i ponovno analizirati ishode zakona, tako da bude jasno navedeno koje promjene su se dogodile primjenom zakona i da li se postigao rezultat zbog čega se donio zakon.
    3. Analizom izravnih učinaka nastalih primjenom zakona od točaka 3.1. do 3.6. Obrasca potrebno je izraditi za sve utvrđene izravne učinke koji su nastali primjenom zakona, a slijedeći upute označene italicom (upute označene italicom, brišu se prilikom izrade Obrasca). Tehnika analize nastalih izravnih učinaka polazi od opisnog dijela izravnih učinaka, imajući na umu jasnoću i preglednost analitičkog teksta. Važno je iskazati izravnu posljedicu primjene normi u praksi.
    4. Na savjetovanje i konzultacije iz točke 4. odgovarajuće se primjenjuje odredba članka 13. Zakona, tako da se na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa provodi savjetovanje u trajanju od 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Istovremeno sa savjetovanjem, Obrazac dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu. Ako je za zakon u fazi njegove izrade, bilo potrebno provesti MSP test i/ili SCM metodologiju, onda se Obrazac dostavlja na mišljenje tijelu nadležnom za njihovo provođenje.
    5. Preporuka o daljnjem postupanju iz točke 5. Obrasca sadrži optimalno rješenje, na temelju analize učinaka primjene zakona, tako da daje ono rješenje koje donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove provedbe zakona. Stručni nositelj daje ocjenu o daljnjem postupanju:
      1. nastavi,
      2. pristupi izmjeni i/ili dopuni Zakona,
      3. staviti van snage.
  3. Priloge iz točke 6. Obrasca čine svi dodatni materijali i akti koji podupiru dane argumente, analize i činjenice navedene u Obrascu. Kada se navode podaci, informacije i analize potrebno je navesti izvor tih podataka, sukladno članku 19. Uredbe. Ovdje se mogu navoditi Internet poveznice na podatke dostupne na internetu, uz navođenje opisa te informacije.
izvor: Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 2, Hrvatska narodna banka, dostupno na: http://www.hnb.hr/-/makroekonomska-kretanja-i-prognoze-br-2
izvor: Mjesečno statističko izvješće o korisnicima i pravima u sustavu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za siječanj 2017. godine, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, dostupno na:
 
  1. Potpisom čelnika tijela iz točke 7. Obrasca jamči se ispravnost, istinitost i točnost navedenih podataka. Kada je naknadna procjena učinaka pripremljena i dovršena, daje se na odobrenje čelniku tijela, koji svojim potpisom jamči za kvalitetu Obrasca.
 
  1. Po završetku rada na naknadnoj procjeni učinaka propisa, postupa se sukladno članku 11. odnosno članku 16. Zakona.