Bolje donošenje propisa otvara prostor za rast i poslovanje

Pod pokroviteljstvom Italije, predsjedateljice Vijeća EU, u Rimu je 17. i 18. rujna 2014. godine održan sastanak direktora i eksperata za bolje propise. 

Talijanska ministrica za pojednostavljenje i javnu upravu, Maria Anna Madia otvorila je sastanak na kojem se raspravljalo o trendovima i budućim perspektivama agende za bolje propise (Better Regulation). Sastanku su prisustvovali predstavnici svih zemalja članica EU uz predstavnike Norveške i Islanda.
 
Ministrica Madia stavila je naglasak na nužnost smanjivanja administrativnih opterećenja za gospodarstvo i građane uz povećanje kvalitete zakonodavstva kako bi se stvorilo bolje okruženje za život i rast.
 
Talijanska iskustva na području boljeg donošenja propisa ukazuju na to da treba izbjegavati stalno reguliranje uz izostanak kontinuiranog preispitivanja svrha važećih propisa. Umjetnost je naći ravnotežu između smanjivanja zakonodavnih opterećenja i opravdanosti države da intervenira u pojedina područja. Izostanak zakonodavnog planiranja i iznenadna intervencija države u zakonodavstvo potiče administrativni teret i pravnu nesigurnost. Jedan od načina traženja ravnoteže je javno savjetovanje sa dionicima u postupku izrade propisa.
 
Jedna od inicijativa talijanske Vlade je utvrđivanje 100 administrativnih procedura za smanjenje opterećenja za gospodarstvo kako bi se oslobodio prostor za gospodarske aktivnosti. Utvrđene procedure odnose se na područja gradnje, javne nabave, poreznog sustava, zaštite na radu, radnog zakonodavstva te registracije poslovanja. Ove administrativne procedure trebaju se pojednostaviti, prilagoditi ili ukinuti za 20 posto do 2020. godine u odnosu na 2014. godinu.
 
Nikolai Malyshev, OECD, dao je presjek regulatorne politike, stavljajući je uz bok monetarnoj i fiskalnoj politici. Kvalitetno zakonodavstvo posljedica je regulatorne politike, a gospodarstvo i društvo imaju koristi kroz vladavinu prava i pravila tržišne utakmice. Prioriteti u poboljšanju regulatorne politike trebaju biti na usvajanju analitičkih vještina kod procjene učinaka propisa i mjerenja administrativnih barijera. Kod procjene učinaka propisa države najčešće imaju problem kod implementacije ovog alata u zakonodavnom postupku. Tada se sa procjenom učinaka propisa obično započinje kasno i služi kao opravdanje nove zakonodavne inicijative.
 
Predstavnica Europske komisije, Elizabeth Golberg, istaknula je identificiranje i uklanjanje administrativnih prepreka kao visoki prioritet Europske komisije u poticanju rasta, stvaranja poslova i ostvarenju investicija. REFIT agenda usmjerena je na utvrđivanje zakonodavnog opterećenja na razini EU, a od svake zemlje članice tražit će se aktivnosti i praktična rješenja na razini nacionalnih zakonodavstava.
 
U drugom dijelu sastanka u dvije radne plenarne sjednice raspravljalo se o različitim iskustvima zemalja članica u ovom području. Na plenarnoj sjednici posvećenoj upotrebi procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku, hrvatski predstavnici razmijenili su iskustva sa ostalim kolegama iz drugih zemalja članica. U uvodnom dijelu, svoja iskustva predstavili su predstavnici Švedske, Hrvatske i Češke.
 
Hrvatsko iskustvo procjene učinaka propisa odnosi se na uvođenje ovog alata za bolje donošenje propisa u zakonodavni postupak. Prezentiran je zakonodavni okvir procjene učinaka propisa, osnovni postupak procjene te prve rezultate provedbe procjene učinaka propisa nakon godinu i pol sustavne provedbe ovog alata u zakonodavnom postupku.
 
Direktori i eksperti za bolje propise (DEBR: Directors and Experts on Better Regulation) neformalna je mreža direktora i eksperata zemalja članica EU koji rade na području poboljšanja zakonodavstva. Mreža služi kao platforma i forum za prezentaciju i raspravu o poboljšanju zakonodavstva na nacionalnoj i EU razini.

Pisane vijesti | Međunarodna pomoć i razvoj