Vlada raspravila Izvješće o procjeni učinaka propisa 2013. - 2015.

Izvješće obuhvaća analizu provedbe procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju, a zaključno donosi nedostatke sustava i preporuke za jačanje procjene učinaka propisa u budućem razdoblju.

Ovo Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine utemeljeno je na članku 8. stavku 6. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 90/11) kojim je određeno da Ured za zakonodavstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske Izvješće o ostvarivanju ciljeva iz Strategije procjene učinaka propisa za radzdoblje od 2013. do 2015. godine, uvida u provedbu i učinkovitost sustava procjene učinaka propisa u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske prihvatilo je Izvješće na 33. sjednici, održanoj 27. srpnja 2016. godine.
 
Ovo Izvješće imalo je za cilj analizirati ostvarenje postavljene vizije, misije i postavljenih prioritetnih ciljeva, dati analitički pregled provedbe sustava procjene učinaka propisa te dati preporuke za jačanje sustava u budućem trogodišnjem razdoblju.

Izvješće obuhvaća ostvarenje prioritetnih ciljeva navedenih u Strategiji:

• osigurati provođenje postupka procjene učinaka propisa u skladu s propisima kojima se uređuje procjena učinaka propisa;
• osigurati pravodobno informiranje i sudjelovanje dionika te zainteresirane javnosti u sustavu procjene učinaka propisa;
• razvijati dobru praksu provedbe procjene učinaka propisa i provoditi stručno osposobljavanje državnih službenika i drugih osoba u području procjene učinaka propisa;
• osigurati aktivnu provedbu akcijskog plana kako bi se osiguralo strateško usmjerenje uz korektivne mjere po potrebi.

Svi utvrđeni prioritetni ciljevi ostvareni su u trogodišnjem razdoblju, stoga se uspješno ocjenjuje provedba Strategije u navedenom razdoblju.

U trogodišnjem razdoblju primjene sustava procjene učinaka propisa i analizom provedbe Strategije uočeni su nedostaci u sustavu koji traže odgovarajuće aktivnosti za ispravljanje i unapređenje sustava u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
 
 
Uočeni nedostaci na razini sustava procjene učinaka propisa su sljedeći:
 

1. Izvršenje Godišnjeg plana je neodgovarajući, jer se 87 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti u trogodišnjem razdoblju (17,3%) odnosi na planirane zakonske prijedloge iz Godišnjeg plana.
2. Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 400 zakonskih prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (67,9%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge.
3. Posljedica trenda upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga  je regulatorna nestabilnost i nedostatak kvalitete zakonodavstva što je negativan ishod za poslovno okruženje.
4. Broj zakonskih prijedloga na koje je primijenjen postupak procjene učinaka je nizak, jer su 34 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (5,7%) bila podvrgnuta postupku procjene učinaka propisa.
5. Niska kvaliteta akata procjene učinaka propisa, osobito s analitičkog aspekta u dijelu utvrđivanja opcija i analize učinaka.
6. Postupak procjene učinaka propisa je složen postupak i izravno obeshrabruje stručne nositelje izrade propisa od njegove primjene.
7. Stručno analitički kapaciteti tijela državne uprave su niski unatoč provedbi edukacijskih ciklusa.
8. Stručni i administrativni kapacitet Ureda za zakonodavstvo nedostatan je za osiguranje primjene sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
9. Svijest javnosti o procjeni učinaka propisa nije na dostatnoj razini s posljedicom izravnog fokusa na finalnim normativnim rješenjima, umjesto na procjenu učinaka koja može prevenirati loša normativna rješenja.
10. Svijest o važnosti procjene učinaka propisa donositelja odluka na razini tijela državne uprave i na razini Vlade Republike Hrvatske je nedostatna.
11. Percepcija da je procjena učinaka formalna, proceduralna i administrativna zadaća, a ne stvarni kvalitativni iskorak ka uspostavi boljeg zakonodavstva.
12. Nedostatna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa posljedično utječe na poslovno okruženje i na pravnu sigurnost, a osobito na otklanjanje regulatorne nestabilnosti.   

Temeljni preduvjet za ostvarivanje preporuka stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa, koja utječe na poslovno okruženje i pravnu sigurnost, stoga Ured za zakonodavstvo daje preporuke za jačanje sustava procjene učinaka propisa:
 

1. Povećati izvršenje Godišnjeg plana s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (17,3%).
2. Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
3. Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%).
4. Objediniti sve akte planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske u jedan normativni plan Vlade Republike Hrvatske.
5. Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
6. Pojednostaviti postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa.
7. Utvrditi zakonsku proceduru za upućivanje ad hoc zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa.
8. Jasnije odredi moguće iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa odnosno odrediti za koje nacrte prijedloga zakona nije potrebno provoditi prethodni postupak procjene učinaka propisa,
9. Sadržajno uskladiti Zakon u odnosu na važeće propise i otkloniti uočene nejasnoće u provedbi.
10. Provoditi daljnju edukaciju u području procjene učinaka propisa i izrade propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na jačanje analitičkih kapaciteta tijela državne uprave i primjene nomotehničkih smjernica.
11. Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.

 
 
Zaključno, ovo Izvješće ukazuje na potrebu pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa i daljnjeg jačanja stručno analitičkih kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa. Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni na razini tijela državne uprave i na razini Ureda za zakonodavstvo, kao središnjeg tijela za koordinaciju procjene učinaka propisa, što potvrđuje SIGMA izvještaj jer
„neće biti napretka dok ne bude bilo više ulaganja u ljudske i tehničke resurse. Proces u cijelosti treba znatno opipljiviju političku i administrativnu podršku.“
 
U kratkom SIGMA zaključuje da je:
 „potrebno više treninga i kontinuirane edukacije kako bi se podigao standard analize PUP-a i razvio kapacitet za izradu propisa“, i s posebnim naglaskom da je u srednjem roku „potrebno pojednostaviti zakonodavstvo PUP-a.“


 

Pisane vijesti