Primjena propisa ključna za borbu protiv korupcije

Uz unaprjeđenje propisa, potrebno je voditi računa o primjeni propisa kako bi se suzbila korupcija.

Hrvatska je na Indeksu percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala za 2014. dobila 48 bodova, isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu, što je za četiri mjesta lošije nego prošle godine. Ocjene se kreću od 0 bodova, što bi bila potpuna korupcija, do 100 bodova, što bi značilo da u zemlji nema korupcije.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir i koliko su pregledni i transparentni u tijelima javne vlasti.

Jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović kazao je kako rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da se Hrvatska već godinama ne uspijeva maknuti prema naprijed, što pokazuje da nije dovoljno samo unaprijediti propise već ih treba i primjenjivati. "Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji doneseno je puno zakona koji se vrlo provode u praksi – možda je najbolji primjer Zakon o pravu na pristup informacijama", ocijenio je Petrović.

Iako je Hrvatska od 2014. godine članica Europske unije, njezin je IPK ispod prosjeka Unije. Naime, u Europskoj je uniji prosječna vrijednost indeksa 66, dok je indeks Hrvatske 48 bodova. Istodobno Hrvatska je iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda.

Najbolje su ocijenjene Danska (92 boda), Novi Zeland (91) i Finska (89), a najlošije Somalija (8), Sjeverna Koreja (8) i Sudan (11). Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., a ove godine obuhvaća 174 zemlje, jednu manje nego lani. Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 12 ispitivanja koja je provelo 11 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.

Zemlje koje su najviše rangirane, pokazuju da transparentnost sustava potiče društvenu odgovornost i smanjuje korupciju. U jače korumpiranim zemljama jedan od najvećih izazova predstavlja korupcija u javnom sektoru, posebno u područjima kao što su političke stranke, policija i pravosuđe. Korupcija se može smanjiti slobodnim pristupom informacijama te jasnim definiranjem pravila ponašanja svih koji obnašaju javne dužnosti. S druge pak strane nedostatak odgovornosti u javnom sektoru s neučinkovitom javnom upravom pogoduje korupciji.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno devet istraživanja, uz raspon ocjena od 31 do 66. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja koja su proveli Economist Intelligence Unit, nevladina udruga Freedom House, Global Insight (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre) , Zaklade Bertelsman (istraživanja Bertelsman Transformation Index i Bertelsman Sustanaible Governance Indicators) , Institute for Management of Development, Svjetski gospodarski forum i World Justice Project.

Izvor: www.hina.hr i www.transparency.hr



 

Vijesti iz medija | Istraživanja i analize | Društvo i zajednica