Kvaliteta propisa

Slika /slike/untitled-1203.jpg

Propisi su jedna od triju ključnih okosnica službene državne vlasti (zajedno sa sustavom oporezivanja i javne potrošnje). Stoga zakonodavnu politiku možemo smatrati najvažnijom horizontalnom politikom.

S obzirom na ključan doprinos pri postizanju gospodarskog i društvenog napretka i blagostanja, zakonodavnu politiku možemo smatrati najvažnijom horizontalnom politikom; ukoliko se učinkovito provodi, upotpunjuje kreiranje i provedbu svih ostalih politika. Cilj zakonodavne politike je osigurati učinkovitost zakonodavne razine, kako bi propisi i zakonodavni okviri djelovali u interesu javnosti.

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) već godinama promovira koncept kvalitetnijih propisa u sklopu regulatorne reforme. OECD je pristupio 2012. godine ažuriranju vlastitih preporuka vezanih uz politiku te izradi preporuka vezanih uz regulatornu politiku i upravljanje.

Preporuke detaljnije razrađuju postojeće instrumente OECD-a vezane uz regulatornu reformu i upravljanje, usvojene u razdoblju od 1995. godine nadalje, u cilju pružanja ažuriranih odgovora na izazove s kojima se suočava regulatorna politika. One obuhvaćaju regulatornu politiku, rukovođenje i upravljanje kao instrument koji se primjenjuje na svim razinama vlasti (načelo whole-of-government) kojeg mogu, te bi trebala, primjenjivati resorna ministarstva i druga regulatorna tijela.

Europska unija također već neko vrijeme primjenjuje politiku kvalitetnijih propisa za vlastite institucije i zemlje članice. U pogledu zemalja članica, ovu politiku promiče Europska unija i nije obvezni dio pravne stečevine. U sklopu navedene inicijative, Komisija je imenovala bivšeg savjetnika Državnog savjeta Francuske, Dieudonnea Mandelkerna, predsjedavateljem Skupine za razvoj politike o kvalitetnijim propisima, a ista je objavila konačno izvješće  u studenom 2001. godine. 

Komisija je ukazala na značaj razvoja politika kvalitetnijih propisa i zatražila 2004. godine od SIGME da provede studiju o kapacitetima za regulatorno upravljanje zemalja članica Europske unije te je u 2009. proširila istraživanje na sve zemlje članice. 

Sedam ključnih područja utvrđenih u izvješću vezano je uz:
  • opcije provedbe politika,
  • procjenu učinaka propisa,
  • opcije provedbe određene politike,
  • konzultacije, pojednostavljivanje,
  • pristup propisima,
  • te strukture i
  • provedbu europskih propisa.

Mandelkernova skupina smatrala je da bi provedba programa opisanog u njezinom Izvješću, uz ostale aktivnosti koje su u tijeku ili se predlažu, značajno doprinijela povećanju konkurentnosti europskog gospodarstva i blagostanja njezinih građana, te boljem kredibilitetu i legitimnosti rada Vlade.

Možda vas zanima i...