Koncept boljeg zakonodavstva

Vlade i tijela javne vlasti stvaraju zakonodavstvo kako bi ostvarili određene ciljeve. Ciljevi vlada obično su formulirani u obliku javnih politika, a zakonodavstvo je instrument kojim se u primjenu plasiraju različiti alati i rješenja kako bi se ostvarili definirani ciljevi.

Vlade i tijela javne vlasti stvaraju zakonodavstvo kako bi ostvarili određene ciljeve, poput osiguranja kompetitivnih tržišnih uvjeta koji pružaju jednake prilike za sve; kako bi osigurale sigurnost i zaštitu građana; kako bi osigurali razinu socijalne zaštite; kako bi očuvali prirodu i zaštitili okoliš; kako bi stimulirali inovacije i investicije i dr.

Ciljevi vlada obično su formulirani u obliku javnih politika, a zakonodavstvo je instrument kojim se u primjenu plasiraju različiti alati i rješenja kako bi se ostvarili definirani ciljevi. Stvaranje novog zakonodavstva neizbježno proizvodi trošak i koristi za one na koje se zakonodavstvo odnosi. U nastojanju da novo zakonodavstvo donosi više koristi od troškova, vlade koriste različite alate koji omogućavaju poboljšanje kvalitete propisa i drugih akata. Vlade koje primjenjuju različite alate za poboljšanje kvalitete zakonodavstva provode načela boljeg zakonodavstva.

Osnovni alati koji mogu poboljšati kvalitetu zakonodavstva su:
 

• procjena učinaka propisa,
• javno savjetovanje,
• traženje alternativa formalnom zakonodavstvu i
• smanjivanje administrativnih barijera.

Koncept boljeg zakonodavstva temelji se na konsolidaciji, kodifikaciji i pojednostavljivanju postojećeg zakonodavstva i poboljšanju kvalitete novog zakonodavstva procjenjujući gospodarske, socijalne učinke i učinke na zaštitu okoliša.

Metodologija procjene učinaka propisa uključuje javno savjetovanje i traženje alternativa formalnom zakonodavstvu, što otvara mogućnost da se kroz jedan postupak razmotre mogućnosti poboljšanja zakonodavstva. Poboljšanje kvalitete zakonodavstva neizbježno dotiče sve dimenzije društva i gospodarstva, a izazov države sve je veći u odgovoru na ekonomske cikluse i krizu, inovaciju, socijalne promjene, izazove zaštite okoliša, kao i na stalnu potragu za izvorima rasta.

Europska komisija pojasnila je pristup »boljeg« zakonodavstva  2010. godine kao pristup u kojem nije pitanje više ili manje zakonodavstva, već ostvarivanje rezultata uz što manje prepreka. Prema Europskoj komisiji tri glavne karakteristike "boljeg" zakonodavstva:
 

• obuhvaća cijeli ciklus kreiranja javne politike – od izrade zakonodavstva, provedbe, evaluacije i revizije;
• dijeli odgovornost institucija EU i država članica;
• mišljenja onih koji su zahvaćeni zakonodavstvom imaju ključnu ulogu u »boljem« zakonodavstvu.

Za Europsku komisiju, cilj »boljeg« zakonodavstva je izraditi i provoditi visoko kvalitetno zakonodavstvo koje se temelji na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, čija izrada i provedba prati kreiranje javne politike od početka stvaranja zakonodavstva do revizije zakonodavstva.

Općenito, ciklus kreiranja javne politike uključuje nekoliko koraka prilikom stvaranja javne politike, odnosno stvaranja zakonodavstva, a podijeljen je na:
 

• definiranje problema,
• formulaciju ciljeva,
• izbor najpovoljnije opcije,
• implementaciju,
• evaluaciju.

Kako bi osigurala učinkovitost mjera EU-a, Europska komisija u svim fazama (planiranje, provedba i revizija) ocjenjuje utjecaj politika, zakonodavnih akata, trgovinskih sporazuma i ostalih mjera.

Prije djelovanja EU-a

Komisija objavljuje planove djelovanja s opisom planiranih inicijativa. U Komisijinim ocjenama utjecaja analiziraju se moguće gospodarske, socijalne i ekološke posljedice.

Nakon djelovanja EU-a

Kako bi se provjerila njihova uspješnost, inicijative se nakon provedbe ocjenjuju. Programom za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) utvrđuju se mogućnosti za smanjenje regulatornih opterećenja i pojednostavnjenje postojećih propisa.