- Posljednja izmjena: 24.03.2016.
Koncept boljeg zakonodavstva
Vlade i tijela javne vlasti stvaraju zakonodavstvo kako bi ostvarili određene ciljeve. Ciljevi vlada obično su formulirani u obliku javnih politika, a zakonodavstvo je instrument kojim se u primjenu plasiraju različiti alati i rješenja kako bi se ostvarili definirani ciljevi.
Vlade i tijela javne vlasti stvaraju zakonodavstvo kako bi ostvarili određene ciljeve, poput osiguranja kompetitivnih tržišnih uvjeta koji pružaju jednake prilike za sve; kako bi osigurale sigurnost i zaštitu građana; kako bi osigurali razinu socijalne zaštite; kako bi očuvali prirodu i zaštitili okoliš; kako bi stimulirali inovacije i investicije i dr.Ciljevi vlada obično su formulirani u obliku javnih politika, a zakonodavstvo je instrument kojim se u primjenu plasiraju različiti alati i rješenja kako bi se ostvarili definirani ciljevi. Stvaranje novog zakonodavstva neizbježno proizvodi trošak i koristi za one na koje se zakonodavstvo odnosi. U nastojanju da novo zakonodavstvo donosi više koristi od troškova, vlade koriste različite alate koji omogućavaju poboljšanje kvalitete propisa i drugih akata. Vlade koje primjenjuju različite alate za poboljšanje kvalitete zakonodavstva provode načela boljeg zakonodavstva.
Osnovni alati koji mogu poboljšati kvalitetu zakonodavstva su:
- procjena učinaka propisa,
- javno savjetovanje,
- traženje alternativa formalnom zakonodavstvu i
- smanjivanje administrativnih barijera.
Koncept boljeg zakonodavstva temelji se na konsolidaciji, kodifikaciji i pojednostavljivanju postojećeg zakonodavstva i poboljšanju kvalitete novog zakonodavstva procjenjujući gospodarske, socijalne učinke i učinke na zaštitu okoliša.
Metodologija procjene učinaka propisa uključuje javno savjetovanje i traženje alternativa formalnom zakonodavstvu, što otvara mogućnost da se kroz jedan postupak razmotre mogućnosti poboljšanja zakonodavstva. Poboljšanje kvalitete zakonodavstva neizbježno dotiče sve dimenzije društva i gospodarstva, a izazov države sve je veći u odgovoru na ekonomske cikluse i krizu, inovaciju, socijalne promjene, izazove zaštite okoliša, kao i na stalnu potragu za izvorima rasta.
Europska komisija pojasnila je pristup »boljeg« zakonodavstva 2010. godine kao pristup u kojem nije pitanje više ili manje zakonodavstva, već ostvarivanje rezultata uz što manje prepreka. Prema Europskoj komisiji tri glavne karakteristike "boljeg" zakonodavstva:
- obuhvaća cijeli ciklus kreiranja javne politike – od izrade zakonodavstva, provedbe, evaluacije i revizije;
- dijeli odgovornost institucija EU i država članica;
- mišljenja onih koji su zahvaćeni zakonodavstvom imaju ključnu ulogu u »boljem« zakonodavstvu.
Za Europsku komisiju, cilj »boljeg« zakonodavstva je izraditi i provoditi visoko kvalitetno zakonodavstvo koje se temelji na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, čija izrada i provedba prati kreiranje javne politike od početka stvaranja zakonodavstva do revizije zakonodavstva.
Općenito, ciklus kreiranja javne politike uključuje nekoliko koraka prilikom stvaranja javne politike, odnosno stvaranja zakonodavstva, a podijeljen je na:
- definiranje problema,
- formulaciju ciljeva,
- izbor najpovoljnije opcije,
- implementaciju,
- evaluaciju.
Kako bi osigurala učinkovitost mjera EU-a, Europska komisija u svim fazama (planiranje, provedba i revizija) ocjenjuje utjecaj politika, zakonodavnih akata, trgovinskih sporazuma i ostalih mjera.